Nuspojave i mogući rizici

Kao i svaki lijek, tako i pripravci hormonskog nadomjesnog liječenja mogu izazvati nuspojave. One se, na sreću, javljaju rijetko i prolazne su naravi. Neke potječu od estrogena, a neke od gestagena. Najčešće su: glavobolja i osjetljivost dojki. Slijede gljivične infekcije rodnice, probavne smetnje, mučnina, napuhnutost, vrtoglavica, nesanica, depresija,  povećan krvni tlak, svrbež i kožni osip, povećanje mioma maternice, povećanje tjelesne težine, edemi, pojačano krvarenje iz rodnice.

U posljednje je vrijeme povećano zanimanje za rizik od karcinoma uz hormonsko nadomjesno liječenje. Kada je o tome riječ, s hormonskim nadomjesnim liječenjem povezuje povećanje rizika za karcinom endometrija (unutrašnjosti maternice) i karcinom dojke. Već je niz godina  poznato kako primjena samih estrogena bez gestagena može povećati rizik od karcinoma endometrija. Zato se takvo liječenje preporuča samo ženama kojima je odstranjena maternica. Žene koje imaju maternicu uz estrogen moraju uzeti i gestagen, bilo samo tijekom jedne faze ciklusa ili kontinuirano tijekom cijelog ciklusa. Na taj s način rizik smanjuje.

Što se tiče karcinoma dojke, brojna su medicinska istraživanja pokušala odgovoriti ima li povezanosti između karcinoma dojke i hormonskog nadomjesnog liječenja. Rezultati su različiti: neka su istraživanja pokazala kako nema povećanja rizika ni uz dugotrajno hormonsko nadomjesno liječenje, a druga su pak pokazala kako rizik s godinama primjene raste. Uzmu li se u obzir sva istraživanja, općenito se može reći kako kratkotrajno hormonsko nadomjesno liječenje ne povećava rizik od karcinoma dojke. Usto, u brojnim je istraživanjima pokazano kako je  smrtnost od karcinoma dojke manja u žena koje su uzimale hormonsko nadomjesno liječenje. To se tumači učinkom zdravih korisnica. Naime, žene koje uzimaju hormonsko nadomjesno liječenje mnogo češće kontroliraju svoje zdravlje nego one koje ne uzimaju nikakvo liječenje. Stoga se bolest u njih otkrije u ranijoj fazi, što daje mnogo bolje izglede za preživljavanje.

U žena koje su liječene kombinacijom  konjugiranih konjskih estrogena i medroksiprogesteron-acetata u višoj dozi,  te koje su počele s hormonskim nadomjesnim liječenjem desetljeće ili dva nakon što ga je što je uobičajeno započeti, hormonsko nadomjesno liječenje nije imalo povoljne učinke na kardiovaskularni sustav te je dovelo do povećanja rizika za srčani i moždani udar te vensku tromboemboliju. Nije poznato da li i drugi pripravci isto dovode do sličnog povećanja rizika.

Na osnovi najnovijih istraživanja, današnje preporuke stručnjaka naglašavaju važnost rane primjene hormonskog nadomjesnog liječenja, što bliže nastupu menopauze te sa što nižom učinkovitom dozom. Mnogi stručnjaci smatraju kako uz takav pristup  povoljni učinci hormonskog nadomjesnog liječenja prevladavaju u većine žena.

O svim nuspojavama i rizicima posavjetujte se obvezno sa liječnikom/ liječnicom.